Vaskrsenje baštine hercegovačkog prote Marka S. Popovića Rodoljuba
NOVI SAD – U svečanoj sali Matice srpske u Novom Sadu, 4. juna, održana je izuzetno posjećena promocija prvog toma Sabranih djela prote Marka S. Popovića Rodoljuba. Ovaj značajan kulturni događaj realizovan je u okviru ciklusa „Hercegovina u Matici srpskoj”, kao plod uspješne saradnje priređivača knjige, mladi iz lokalnog Udruženja i ove najstarije srpske književne, kulturne i naučne institucije. Kroz bogat kulturno-umjetnički program publiku je vodila Jelena Tepavčević.
MOST IZMEĐU VOJVODINE I HERCEGOVINE
Prisutne je na samom početku, u ime domaćina, pozdravio podpredsjednik Matice srpske, dr Srđan Šljukić, podsjetivši na duboke istorijske veze između Matice i Hercegovine, koje datiraju još od čuvene porodice Dunđerski. Riječi dobrodošlice uputio je i Božidar Milović, predsjednik Udruženja Srba Hercegovaca i prijatelja u Srbiji, koji je naglasio važnost očuvanja hercegovačkog duha i tradicije u Vojvodini.
Program je na upečatljiv način otvorila ženska pjevačka grupa Udruženja (koju čine Nataša Brenjo, Mihaila, Bojana i Jovana Radmilović), izvevši tradicionalne napjeve u vjerodostojnim hercegovačkim nošnjama. Tradicionalni ton večeri dao je i devetnaestogodišnji guslar Milovan Kovač, rodom iz Gajdobre, inače student Mašinskog fakulteta u Novom Sadu, koji je svojim nastupom oduševio prisutne.
ŽIVOT I DJELO PROTE MARKA KAO PUTOKAZ
Centralni dio večeri bio je posvećen naučnom i svešteničkom osvrtu na priređenu građu. O istorijskom kontekstu i značaju zaostavštine prote Marka S. Popovića govorio je kustos-istoričar Muzeja Hercegovine u Trebinju, Petar Milošević, autor brojnih naučnih radova iz oblasti istorije 19. i 20. vijeka. On je približio prisutnima svakodnevni život „malih” ljudi na hercegovačkom prostoru tog doba.
Poseban pečat programu dala je Helena Savić, studentkinja Srpske književnosti i jezika na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, koja je nadahnuto recitovala pjesme iz promovisane knjige.
GLAVNA RIJEČ PRIREĐIVAČA
Kao glavni govornik i autor-priređivač ovog kapitalnog djela, prisutnima se obratio protojerej Marko Gojačić, paroh stolački i glavni urednik Monografije Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske. Otac Marko, koji je i sam vezan za Vojvodinu (rođen u Beloj Crkvi), detaljno je opisao višegodišnji istraživački rad na prikupljanju i sistematizaciji Sabranih djela prote Rodoljuba. On je istakao da ova knjiga predstavlja dug prema proti Marku S. Popoviću Rodoljubu koji je svojim delima obeležio kraj 19. i početak 20. veka, te da su, iako pisana pre više od 100 godina, njegova dela i dalje aktuelna i otkrivaju mnoge istorijske činjenice, iz kojih se može mnogo naučiti o životu i borbi srpskog naroda za slobodu.
Nakon uspješne promocije, upućena je zajednička poruka zahvalnosti svima koji su izdvojili vrijeme za ovaj „istorijski čas”, uz želju da se ovakvi susreti koji krijepe dušu i čuvaju korijene nastave i u budućnosti.
