Posle smrti roditelja, pored tuge i porodičnih uspomena, često ostaju i pitanja o imovini. Ko nasleđuje stan ili kuću, kako se deli novac na računima i može li jedno dete dobiti sve, dok drugo ostane bez ičega? Zakon u Srbiji propisuje pravila nasleđivanja, ali mnogi građani nisu upoznati sa svojim pravima.
KO NASLEĐUJE IMOVINU POSLE SMRTI RODITELJA?
Prema Zakonu o nasleđivanju Republike Srbije, u prvom naslednom redu nalaze se deca ostavioca i njegov bračni drug.
Oni, po pravilu, nasleđuju na jednake delove.
Na primer, ako preminuli roditelj iza sebe ostavi supružnika i dvoje dece, svako od njih po zakonskom nasleđivanju dobija po jednu trećinu zaostavštine.
Međutim, važno je razlikovati imovinu koja je isključivo pripadala preminulom od zajedničke bračne imovine. U ostavinu ulazi samo deo koji pripada preminulom roditelju.
DA LI JEDNO DETE MOŽE DA NASLEDI SVE?
Roditelj može testamentom odrediti kome ostavlja imovinu, ali njegova sloboda raspolaganja nije neograničena.
Deca, po pravilu, imaju pravo na nužni deo nasledstva, čak i kada nisu navedena u testamentu.
Nužni deo deteta iznosi polovinu onoga što bi mu pripalo prema pravilima zakonskog nasleđivanja.
Ipak, postoje zakonom propisani izuzeci, uključujući mogućnost isključenja iz nasleđa pod određenim uslovima.

ŠTA AKO JE RODITELJ KUĆU PREPISAO SAMO JEDNOM DETETU?
Ukoliko je roditelj za života poklonio nekretninu jednom detetu, ostali naslednici u određenim okolnostima mogu zahtevati da se vrednost poklona uzme u obzir prilikom obračuna naslednih delova.
Ako je povređeno pravo na nužni deo, moguće je zahtevati odgovarajuću zaštitu u zakonskim rokovima.
Drugačija pravila mogu važiti za ugovor o doživotnom izdržavanju. Imovina koja je predmet punovažnog ugovora te vrste ne ulazi u zaostavštinu primaoca izdržavanja.
KO NASLEĐUJE NOVAC NA BANKOVNOM RAČUNU?
Novac koji je pripadao preminulom roditelju predstavlja deo njegove zaostavštine.
Naslednici pravo na taj novac dokazuju pravnosnažnim rešenjem o nasleđivanju, uz dokumentaciju koju banka zahteva.
Važno je znati da punomoćje za raspolaganje računom, po pravilu, prestaje smrću vlasnika računa.
MOGU LI DECA DA OSTANU BEZ NASLEDSTVA?
Naslednik može da se odrekne nasledstva u ostavinskom postupku. Takođe, postoje zakonski razlozi za nedostojnost za nasleđivanje i mogućnost isključenja nužnog naslednika.
Sama činjenica da dete nije živelo sa roditeljem ili da ga nije redovno posećivalo ne znači automatski gubitak naslednih prava.
ZAŠTO JE VAŽNO UČESTVOVATI U OSTAVINSKOM POSTUPKU?
Ostavinski postupak utvrđuje ko su naslednici, koja imovina čini zaostavštinu i kome ona pripada.
Ukoliko među naslednicima postoji spor o činjenicama od kojih zavisi njihovo pravo, može biti potrebno pokretanje parničnog postupka.
Nasledstvo nije samo pitanje porodičnog dogovora. Poznavanje zakonskih prava može sprečiti dugotrajne sporove, narušene odnose i gubitak vredne imovine.
Napomena: Tekst se odnosi na opšta pravila nasleđivanja u Srbiji. Konkretna prava zavise od imovine, testamenta, ugovora i drugih okolnosti pojedinačnog slučaja.











Comments 1