
Na magistralnom putu od Banjaluke prema Mrkonjić Gradu pa dalje prema Jajcu, sa obe strane puta i nakon što se prođe kanjon Vrbasa u kojem avanturisti sa svih strana sveta dolaze na rafting, nalazi se selo Krupa na Vrbasu koje postaje sve poznatije stecište turista. Ne, to nije Bosanska Krupa, čuvena varošica za koju dobro znaju oni koji su gledali nekada kultni film Štefica Cvek u raljama života, inspirisan istoimenim romanom Dubravke Ugrešič. U pitanju je Krupa na Vrbasu, živopisno seosko naselje koje je Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija uvrstila u 52 najlepša sela na svetu u 2022. godini. Zbog onoga što ovo mesto krije. A ono skriva nesvakidašnju lepotu koju je stvorila voda.
REKA KRUPA: VODENA I ŠUMSKA VILA
Priča o reci Krupi je nesvakidašnja. Malena i kratkog toka od svega četiri kilometra, nakon kojih se tu, u selu po kojem je dobila ime, uliva u hladni i nepredvidivi Vrbas, Krupa je uspela da stvori krasotu koja pleni i očarava. Prizori koje stvara podsećaju na kadrove iz „Gospodara prstenova“. Sunce, kamen, voda i šuma na malom prostoru stvaraju uvek nove i drugačije prizore, senke, treperenja vode, zvukova i boja. Nijanse i valeri koji se pojavljuju na svakom koraku uvek iznenade zbog iznova drugačijeg prelamanja svetlosti kroz gusto rastinje i vodu. Kada se tome doda smena godišnjih doba koje šumu preodeva u bezbroj tonova, onda posetilac, kada god dođe, uvek ulazi u novi svet, koliko god puta da dođe.
REKA PONORNICA PA REKA LEPOTICA
A priča o ovoj rečici počinje dosta dalje od sela i slapova. Krupa je zapravo novi tok reke Ponor koja izvire nekih 50 kilometara od ovog mesta, ispod planinskog masiva Dimitor a na području Podrašničkog polja, da bi ubrzo nakon izviranja postala ponornica, te se ponovo pojavila na površini ispod Strikine pećine, pod novim imenom Krupa. Možda je baš ta ponorna, tajnovita i nikad ljudskim okom sagledana lepota reke koja teče u tami ispod površine kilometrima akumulirala mističnu lepotu koju će mala reka velikodušno razbacati u selu u kojem se ponovo podaje sunčveoj svetlosti.
HLEB SA SLAPOVA KRUPE
A onda, zahvaljujući reljefu i tlu, na trećem kilometru od izvora i tek kilometar pred ušće u Vrbas nastali su slapovi Krupe, dovoljno snažni da je na njima nekada davno niklo sedam vodenica za mlevenje brašna. Vodenični kamen se par vodenica i danas okreće, meljući žito odgajeno baš tu, na imanjima domaćina koji žive na okolnim gazdinstvima. Heljda, kukuruz, raž, ječam i pšenica melju se kamenom na način kako su to radili naši preci. Tu, na licu mesta, posetioci mogu u vodenici da probaju uštipke od heljdinog brašna poslužene sa kajmakom, a koje posetioci, pored drugih đakonija, mogu da probaju i u restoranu Krupski slapovi. Jedan od mlinara i domaćina tvrdi da se većina gostiju, ako jednom kupe brašno sa vodenice, uvek iznova vraća po njega.

A ONDA ISTORIJA, KULTURA,VERA
Stare vodenice i slapovi, iako najveća, tek su jedna od atrakcija sela. Od prvog mlina odmah preko drvenog mosta stiže se šumskom stazom do Manastira Krupa na Vrbasu, čije nastajanje datira negde na prelazu 13. u 14. vek. Po predanju manastir je nemanjićka zadužbina, najverovatnije kralja Dragitina ili Milutina. Bogomolja je kroz vekove nekoliko puta rušena, od strane Turaka, Austrougara i ustaša tako da izvorni izgled hrama nije poznat. U porti crkve koja je posvećena Svetom Iliji nalazi se i mistični stećak sa urezanim simbolima na mermeru. U seoskom ataru Tovilovića nalazi se i mala ali živopisna crkva brvnara posvećena Svetom Nikoli. Sagrađena, kako navodi predanje, 1735. godine, predstavlja svedoka teškog života pravoslavnog življa na ovim prostorima za vreme turske vladavine. Drvene crkve su relativno česte građevine na prostoru čitave Bosne i Hercegovine, budući da turska vlast nije dozvoljavala izgradnju čvrstih verskih objekata, niti je izgradnja zvonika i upotreba zvona uopšte bila moguća.
Nad selom, na strmoj uzvisini, dominiraju ostaci srednjovekovne tvrđave Greben (prvi put se spominje 1192.), koja ja stradala prilikom turskog osvajanja Jajačke banovine 1527-1528. godine. Ostaci grada, iako u ruševnom stanju, izazov su za pešake avanturiste, baš kao i ostaci tvrđave Zvečaj u neprosrednoj blizini, koja se nadvija nad kanjonom Vrbasa.

SILE PRIRODE STVARAJU LEPOTU
Posebna prirodna lepota ovog kraja je Kameni most, nastao radom erozivnih sila i vetrova, predstavljajući redak prirodni fenomen. Poznat još i pod imenom Devojački most, visok je oko 70 metara i pravi je izazov brojnim planinarima, pešacima i biciklistima.
A kada sve to sagleda, proba, oseti i obiđe posetilac Krupe na Vrbasu može da završi svoj obilazak pravom avanturom – raftingom na Vrbasu koji nije ni malo naivna pustolovina i koji sasvim sigurno obećava uspomene za ceo život. A kada vam kažemo da je ovo jedna od retkih prilika za noćni rafting vaše je samo da odlučite kada dolazite. U Krupu na Vrbasu i posetu obema rekama, njihovim tajnama i lepotama.


direktorka
Kancelarija za Kulturnu diplomatiju
11070 Novi Beograd
+381 65 2175 791
website: www.kulturnadiplomatija.org












